Do sada ste se već sigurno upoznali sa fermentacijom uz pomoć lakto bakterija i kvasaca, a danas ćemo vam skroz zakomplicirati život i u sve to ubaciti još jednu – fermentacija koji gljivama, točnije plijesni. Da budemo još točniji, jednu specifičnu plijesan – Aspergillus oryzae, koju Japanci, a sada već i ostatak svijeta, zovu KOJI.
što je koji i kako radi?
Jedna od mnogih stvari koje koji radi je da stvara enzime koje razgrađuju složene ugljikohidrate u jednostavne šećere, a sve kako bi se prehranila i razmnožila. U stvarnosti ona proizvodi jako puno enzima od kojih su nama najbitniji (uz amilazu koja razgrađuje ugljikohidrate) oni za ragradnju proteina (proteaza) u jednostavne amino kiseline (umami) i u manjoj mjeri masti (lipaza).
Koji je plijesan koja se koristi u proizvodnji hrane kao što su soja sos, miso, sake, douchi… I to su samo neki od poznatijih pripravaka. Fermentacija s koji-jem je fermentacija u dva stupnja: prvi je uzgoj koji-ja na nekom od supstrata (žitarice ili mahunarke), tradicionalno riža, ječam i soja. Zatim slijedi miješanje uzgojenog koji-ja sa supstratom koji želimo fermentirati, ovisno o tome kakav dodatak jelu želimo raditi.
Kada govorimo o misu, tradicionalno su se zrna soje parila, gnječila u pastu i dodavala koji-ju uz određeni postotak soli. U slučaju soja sosa, soja je supstrat za uzgoj koji plijesni u koji se dodaje voda sa opet određenim postotkom soli. Taj postotak soli određuje se ovisno o dužini trajanja fermentacije, jer s obzirom da ovdje govorimo o fermentacijama koje traju i po 3 godine, potrebno je zaštititi proizvod.
Koji na riži nakon 36 sati
Koji na soji nakon 24 sata
Koji-jem možemo i fermentiramo sve, no primarno se koristi za fermentaciju žitarica i mahunarki. Stvar je u tome da kvasci koji s lakoćom pretvaraju voćne ugljikohidrate u alkohol, sa žitaricama imaju problem jer im taj šećer nije lako dostupan. Tu nastupaju oni enzimi koje koji proizvodi dok raste i hrani se. Ti enzimi razgrađuju složene spojeve na jednostavnije koji tako postaju dostupni bakterijama i kvascima i ono najbitnije – nama. To je i jedan od razloga zašto je fermentirana hrana bolja za naše tijelo. Svi oni nutrijenti u namirnicama postaju dostupni i iskoristivi. Priroda se potrudila da svako sjeme bude dobro zaštićeno od preranog klijanja i tako je sve zdravo zaključano u sjemenci. No već kratkim fermentiranjem, npr. namakanje graha preko noći, se značajno mijenja hranu u našu korist, do te mjere da su neke namirnice iz potpuno neprobavljivih, postale super zdrave. Soja je jedan takav primjer.
Dakle, koji je gljiva i kao takva treba specifične uvjete da raste sretna i debela, a to su vlaga, tama i toplina. Da budemo precizniji, oko 90% vlage i temperatura u rasponu od 29-33 stupnja Celzija. Potrebno je od 36 do 40 sati da koji bude spreman za upotrebu. No nije to baš samo tako. U jednom trenutku, kako koji raste, počet će sam proizvoditi jako puno energije (jedna vrlo egzotermna reakcija) pri čemu temperature lako dosežu i 47 °C što u konačnici može dovesti do samoubojstva gljive. Zato je nužno često miješanje kojija u određenim intervalima kako bi se ohladio.
Već nakon 20 sati možete osjetiti slatki voćno/šumski miris koji s vremenom postaje intenzivniji. Divan intenzivan miris i cijeli supstrat prekriven kao vaticom znači da je vaš koji spreman za upotrebu!
A sada hrabro naprijed u avanturu zvanu KOJI!


Fermentirani ljuti umaci
Kuhani ljuti umaci
Special edition ljuti umaci
Big One ljuti umaci 500ml
Sadnice chili papričica
Sjemenke chili papričica
Sušene / mljevene chili papričice
BBQ umaci
BBQ začini
Umijeće ljutine
Poklon paketi začina
Hot Crate
Još poklon paketa
Ukiseljene chili papričice
Ajvari
Ljuti dipovi
Još ljute zimnice
Ljuti kikiriki
Još ljutih grickalica
Party edition ljute grickalice
Svi začini
Začinske mješavine
Poklon paketi začina
Ljuti začini
Začinske soli
Začinsko bilje
Paprovi
Arome
Pozdrav. Gdje nabavljate Aspergillus oryzae. Jel možete preporučiti nekog proizvođača/dobavljača?
Pozdrav, dobavljač za EU je https://www.fermentationculture.eu/