Odgovori na sva pitanja o uzgoju ljutih papričica iliti ljuti FAQ 2

Prva verzija ovog članka napisana je 5 godina prije ove. Osim što smo mi nadopunili svoje znanje o uzgoju chili papričica, vi ste počeli postavljati više pitanja o istom. Stoga ovdje možete pročitati odgovore na najčešća pitanja vezana uz uzgoj ljutih papričica! 

 

 

Ljuti FAQ (frequently asked questions)

Što se tiče sjetve ljutih papričica, naša preporuka je sredina prema kraju mjeseca veljače. Za klijanje svojim papričicama osigurajte temperaturu od 25 do 30 °C stupnjeva. Kako uzgojiti chili papričice iz sjemena možete pročitati ovdje

Odgovori na sva pitanja o uzgoju ljutih papričica iliti ljuti FAQ 3
Temperatura zemlje 26,8 °C stupnjeva

Klijanje papričica traje od 5 do 30 dana. Ako nakon tjedan dana ne vidite pomaka, ne brinite. Vrijeme klijanja varira od sorte do sorte. Ako i nakon 30 dana papričice nisu proklijale, postoji više razloga zašto je to tako. Najvjerojatniji su: preniska temperatura zemlje i prostorije u kojoj naklijavate, bespotrebno obilno zalijevanje te šturost sjemenki (šturo sjeme = sjeme samo s ovojnicom, sjeme koje nije razvilo sjemenu klicu pa neće isklijati).

Prosječna klijavost sjemenki u idealnim uvjetima je 70% što znači da ako ste posijali 10 sjemenki, najvjerojatnije je da će vam proklijati samo njih 7.

Ako sad držite papričice na dobro osvjetljenom mjestu, one bi kroz tjedan-dva trebale stvarati više klorofila i time dobiti jaču zelenu boju i brže rasti što je znak minimalnog oporavka. Ako su u fazi 3-4 lista možete krenuti u laganu prihranu s nekim od startnih gnojiva (u poljoapoteci potražite gnojivo za folijarnu prihranu papričica u startnoj fazi razvoja).

Veličina i urod papričice će izravno ovisiti o nekoliko faktora, a jedan od njih je i veličina tegle. Papričicu je najbolje posaditi u vrt, no ako to nije moguće, onda u što veću teglu. Ljute papričice mogu narasti i preko 1,5 metara visine ako su zemlji, a u velikoj tegli nešto manje. Naravno, veličina papričice ovisi i o vrsti te sorti papričice i mnogo drugih faktora tako da ne postoji univerzalna formula. Papričici dajte najveću moguću teglu koja vam se uklapa u prostor u kojem ju držite. Minimalna tegla koju bih ja preporučila za uzgoj je zapremine od minimimalno pet litara, a optimum 20-25 litara. 

Da. Paprika u tegli u kojoj se dobije može rasti još neko vrijeme, no da biste imali zdravu i veliku biljku presadite ju u najveću teglu koju možete smjestiti u prostor u kojem papričicu uzgajate.

Ukratko, ako vidite da vam je zemlja u kojoj uzgajate papričice suha, zalijte ju. One zapravo bolje podnose određeni period suše nego prečesto i preobilno zalijevanje. Ako se često zalijevaju bez potrebe, postoji velika mogućnost pojave truleži korijena. Pobrinite se da tegle u kojima uzgajate papričice imaju rupe na dnu kako bi višak vode mogao otjecati prilikom zalijevanja. O ovoj tematici postoji i posebni članak, pa detaljnije o ovome možete pročitati ovdje.

Za bolje ukorijenjavanje i početni rast moguće je gnojiti papričice sa startnim gnojivima. U vrijeme kada papričica cvjeta i daje plodove dobro ju je povremeno prihraniti preko listanekim tekućim gnojivom koje sadrži kalcij jer papričice zahtijevaju mnogo kalcija kod formiranja plodova. U slučaju da kalcija nedostaje, dolazi do pojave vršne truleži plodova. U pravilu, s početkom gnojidbe možete početi već u stadiju kada su razvijena 3-4 prava lista kod presadnica.

Naravno, papričicama je potrebno puno sunca da bi mogle normalno rasti i roditi. Eventualne iznimke su ako su temperature veoma visoke kao npr. sredinom ljeta. Tada se može razmišljati o nekoj vrsti sjenila koja će zaštititi papričicu da ne dođe do paleži listova i plodova. Tu opet nema univerzalne formule nego treba pratiti kako se papričica ponaša i, ako se čini da joj je prevruće, treba ju zaštititi na prikladan način.

Najupečatljiviji znak nedostatka svjetlosti, pogotovo kod presadnica, je svijetlo zelena boja svih nadzemnih dijelova papričica (kotiledona, listova, stabljika) te izdužena i tanka stabljika. Listovi tih papričica okretat će se prema izvoru svjetlosti. Takve papričice će se slabije i sporije razvijati. 

 

Odgovori na sva pitanja o uzgoju ljutih papričica iliti ljuti FAQ 4
Tipičan simptom nedostatka svjetlosti

Vrijeme uroda ovisi o mnogo faktora i teško je dati konkretan odgovor, ali evo samo nekih od faktora da shvatite o čemu se radi: vrijeme sadnje, vremenski uvjeti, sorta papričice, količina svjetlosti, zalijevanje, gnojidba, vrsta zemlje, veličina tegle…. Generalno se može reći da ako u našim vremenskim uvjetima do početka rujna nemate plodova nešto radite krivo. Postoji i nepisano pravilo – što je papričica ljuća, duže se razvija. Tako u plodonošenju dolaze prvo slabije sorte. U intenzivnom uzgoju u zaštićenom prostoru (plasteniku, stakleniku) naljućih sorti, poput Caroline Reaper i Trinidad Scorpion Moruge, prvi plodovi dolaze tek sredinom kolovoza. 

Ljute papričice su samooplodne biljke i nisu im potrebni kukci oprašivači za oplodnju, ali oni su uvijek prisutni i moguće je da dođe do križanja dvije različite sorte ljutih papričica. Bitno je naglasiti da PLODOVI ISKRIŽANIH PAPRIČICA NEĆE BITI DRUGAČIJI izgledom niti okusom od ostalih koje nisu križane te iste sezone. Problem se javlja ako sačuvate sjeme od ploda koji se križao s drugom sortom i posijete to sjeme. Dobivena biljka je hibrid i vrlo je teško predvidjeti kakvi će biti rezultati. Ako ne mislite skupljati sjeme onda vas ovo uopće ne treba brinuti. O križanju chili papričica detaljnije možete pročitati ovdje.

Da, papričice su višegodišnje biljke i, ako im se preko zime omoguće dobri uvjeti, na proljeće će ponovno rasti. Ključna stvar preko zime je održavanje temperature oko 10 °C, malo svjetlosti te zalijevanje otprilike jednom u dva tjedna. Preko zime papričice miruju i zbog toga im ne treba intenzivna gnojidba niti učestalo zalijevanje. Detaljnije o prezimljavanju chili papričica možete pročitati ovdje

Cvjetovi na papričicama mogu otpadati zbog jednog ili više nepovoljnih uvjeta kojima je izložena:

  • Previše vlage u zemlji – papričice treba zalijevati manje nego ostale biljke.
  • Premala vlažnost zraka – za oplođivanje cvijeta vlažnost zraka mora biti iznad 30%.
  • Previsoke temperature – pelud nije funkcionalna na temperaturi višoj od 35 stupnjeva celzija.
  • Prilagodba biljke na stanište – promjena staništa može uzrokovati zastoj rasta i otpadanje cvjetova.
  • Presađivanje u veće tegle ili zemlju u periodu cvatnje – ako je ovo uzrok, papričice će nakon prilagodbe ponovo cvjetati. 
  • Nedostatak kalcija u tlu – jedan od najčešćih poremećaja u fiziologiji papričica koji uzrokuje opadanje cvjetova. 
  • Obilna gnojidba dušikom – dušik potiče rast i razvoj korijena, listova i stabljike što u vrijeme cvatnje negativno djeluje na cvjetove koji otpadaju. 
  • Nemogućnost usvajanja kalcija iz tla – nakon dugog perioda suše, korijenov sustav teže usvaja kalcij što dovodi do loše balansirane ishrane samih papričica, a posljedica je otpadanje cvjetova.
  • Otežano usvajanje kalcija iz tla – u jako kiselim tlima otežano je usvajanje kalicija (što dovodi do otpadanja cvjetova) iz tla putem korijenovog sustava, zbog toga za uzgoj papričica, potreban vam je pH tla od 5,0 – 6,5 (dakle blago kisele do neutralne reakcije tla). 
  1. Mehanička metoda – pogodno za manji broj biljaka
    Uzeti vlažnu krpicu ili papirnati ručnik, obrisati donje strane listova i tako skinuti uši, nakon toga biljku otuširati običnom vodom. Ponoviti nekoliko dana za redom i riješit ćete se svih uši. Tko ima mogućnost napraviti pripravak od koprive pa poslije tuširanja biljke pošpricati postupak će biti još efikasniji. Pripravak od kopriva se radi na način da se 10 dkg svježe koprive potopi u 1 l vode, ostavi se da odstoji 24 sata, procijedi se i s tom otopino pošpricaju papričice. Pripravak je potrebno potrošiti u roku 3 dana jer iza toga mravlja kiselina više nije aktivna i ne djeluje protiv ušiju. Ako ostane pripravka dobar je za zalijevanje bilja tj. prihranu, čak i nakon što su prošla 3 dana. Ovo je vrlo jednostavna i poprilično efikasna metoda kad se radi o malom broju biljki.
  2. Kemijska metoda
    Preparati Actara ili Mospilan su djelotvorni i dostupni u malim pakiranjima. Kod miješanja ovih preparata, držite se uputa proizvođača koja se nalaze na pakiranju. Kod Actare koristite preporučenu dozu za papriku 15 g na 100 l vode. Ako radite otopinu od 1L, potrebno vam je 0,15 g sredstva na 1L vode. Ako koristite Mospilan, na 1L vode potrebno vam je 0,12 g sredstva. Važno je napomenuti da se ova kemijska sredstva smiju koristiti maksimalno 2 puta u sezoni, a karenca (propisani rok od zadnje primjene sredstva do berbe) je 6 dana za Mospilan, a 14 dana za Actaru (jer govorimo o ljutim paprikama).

Mravi na biljkama su znak zaraze lisnih uši. Lisne uši ispuštaju mednu rosu s kojom se mravi hrane. Dakle, mravi ne prave štetu na papričicama, riješite se lisnih ušiju. 🙂 

Boja je najbolji pokazatelj zrelosti papričica. Određene sorte poput Jalapena jedu se zelene, dok je boja potpuno zrelog Jalapeno ploda crvena. Dakle, papričice su 100% spremne za branje kada postignu karaktertističnu boju sorte (crvenu, narančastu, žutu ili bijelu), a poneke možete brati te konzumirati zelene. 

Cijelo ljeto ste jeli svježe plodove svojih ljutih papričica, ali one su neumorne i stalno razvijaju nove. Možete ih skladištiti na dva načina:

  1. Sušenje plodova – nanižite plodove na konac, objesite ih na prozračno mjesto gdje ne dopire direktna svjetlost.
  2. Zamrzavanje plodova – jednostavno zamrznite cijele papričice ili komade. Nakon što se odlede, plodovi će omekaniti ali okusno će ostati isti kao da ih jedete svježe. 🙂 

Ako ste nakon sijanja supstrat prekrili plastičnom kuhinjskom folijom i oblino zalili, velika je vjerojatnost da će se na vrhu supstrata pojaviti plijesan zbog visoke vlage i temperature. Ako su papričice proklijale, maknite foliju, plijesan s vrha supstrata skinite s prstima i nastavite sa smanjenim zalijevanjem po potrebi.

U poljoprivrednim ljekarnama ili većim lancima neprehrambenih proizvoda možete tražiti supstrat za presadnice povrća, miješani supstrat za presadnice povrća, supstrat za presadnice rajčice i paprike, supstrat za plodovito povrće i slično. Takvi supstrati su sterilizirani i u pravilu ne bi trebali sadržavati sjemenke korova, spore gljiva kao uzročnika biljnih bolesti i ostale štetočinje (kukce, grinje, bakterije, viruse i njima slične organizme).

Uzrok ovom “sušenju” odnosno smeđenju rubova kotiledona je prečesto i preobilno zalijevanje. Kada primijetite da je zemlja na površini suha, gurnite prst do pola stiroporne rupe. Ako osjetite vlagu nije potrebno zalijevati dok se ne prosuši. 
Prema vidljivim simptomima izduženih stabljika, ovim papričicama kronično fali sunca (svjetlosti). Primaknite kontejner što bliže prozoru i držite u najosunčanijoj prostoriji s temperaturom od oko 23°C i više.
 
Odgovori na sva pitanja o uzgoju ljutih papričica iliti ljuti FAQ 5 Odgovori na sva pitanja o uzgoju ljutih papričica iliti ljuti FAQ 6

Najbolji razmak između sadnica je 25-30 cm, a između redova 50-70 cm. 

Želiš znati više u uzgoju chili papričica?

Imate pitanje? Postavite ga ovdje!

"*" označava obavezna polja

Ostavi nam svoju e-mail adresu kako bismo ti mogli poslati odgovor na pitanje!
Zaštita privatnosti i uvjeti*

ZA VIŠE INFORMACIJA O UZGOJU POGLEDAJTE NAŠ VIDEO SERIJAL DNEVNIK LJUTOG UZGAJIVAČA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #11

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #10

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #09

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #08

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #07

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #06

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #05

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Dnevnik Ljutog Uzgajivača (2017.) – #04

UZGOJ PAPRIČICA IZ SJEMENA

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)