Križanje chili papričica – istina vs. mit

Uvod

Posijali ste sjeme Jalapena, ali plod nije karakterističnog izduženog oblika kako treba biti prema fotografijama u online tražilici? Zapravo je okrugliji, malo naboran i okusom više vuče na Habanero nego Jalapeno? Pitate se gdje ste pogriješili? Nigdje, kriva je genetika. Pa krenimo!

Chili papričice, kao i ”obične” paprike su samooplodne biljke. To znači da na istom cvijetu nose i tučak i prašnike. Za oprašivanje je dovoljno malo vjetra ili kap kiše koja udari na cvjetnu stapku toliko ”jako” da odmah krene osipati pelud. Iako nije potrebno, paprike se mogu oprašivati i pomoću kukaca, najčešće pčela.

Biljna genetika

U biljnom svijetu također postoji genetika. Postoje čak instituti i centri za istraživanja koji se bave oplemenjivanjem biljaka, odnosno stvaranjem novih sorti, linija ili genetski modificiranih biljaka (GMO). I u Hrvatskoj ih postoji nekoliko, ali glavna okupacija su im žitarice (kukuruz, pšenica, ječam). Glavni cilj oplemenjivanja biljaka je stvoriti biljku najboljih karakteristika koja daje dobre prinose i/ili još bolje, da je otporna na bolesti i štentike.

Hibridi

Hibridi su biljke dobivene klasičnim genetskim križanjem s ciljem da se kombiniraju korisne osobine oba roditelja, a istovremeno otklone njihove nepoželjne osobine. Taj proces je dugotrajan i zato su oplemenjivači biljaka zapravo umjetnici čiji se trud u najboljem slučaju vidi tek nakon 10-tak godina istraživanja.

F₁, F₂, F₃, F₄…..

Uz pojam “hibrid” vezano je još nekoliko pojmova koje ćemo ovdje objasniti. Tako pojam ”F₁” označava prvu generaciju hibrida. Slikovito rečeno, to je generacija biljaka koja ima sve poželjne osobine koje smo htjeli dobiti križanjem određenog oca i majke. Ta generacija je jednolika u boji, približno u veličini, težini i obliku ploda, a ako je u pitanju chili papričica onda i ljutini. Uzgojem takve biljke, ako si ostavite sjeme, iduće godine dobit ćete potomke F₂ generacije koji neće više biti svi jednakog oblika, boje ili ljutine. Recimo to tako da će im lagano popušatati sve one najbolje osobine prvih roditelja i doći na vidjelo ono lošije od njih. Ako i dalje nastavite uzgajati takve biljke i ostavljati si sjeme, u F₃, F₄ ili daljnim generacijama više nećete vidjeti skoro niti jednu karakteristiku koja je u prvoj generaciji dominirala.

Generalno, to se moglo desiti s Jalapenom s početka priče koji je izgubio sva svoja jalapenovska svojstva jer ga je slučajno prve godine oprašila pčela koja je prije njega bila na Habaneru i prenijela njegova peludna zrnca na Jalapeno. Plod te prve godine bio je normalan, zelen, izdužen, blage ljutine. Spremili ste sjeme i posijali ga sljedeće godine. Već ste možda prema drugačijem listu naslutili da to možda neće biti Jalapeno. Ali kad su stigli plodovi, jedan dio njih vanjskim izgledom dao je još više sumnji, a kad ste zagrizli hrabro ”Jalapeno”, pogodila vas je oštra, bezobrazna ljutina Habanera i tek onda ste shvatili da su pčela, genetika i vrag odnijeli šalu.

Želite zadržati F₁ izgled papričica u sljedećim godinama?

Čuvate svoje sjeme, ali želite svake godine imati približno sličnu papričicu kao što je bila u ”F₁” generaciji, a ne znate kako? Većina komercijalno dostupnih sorti na internetu su F₁ hibridi. Te biljke sadrže samo dominantne gene koji daju identičan izgled plodova. Kada bi ostavili sjeme od  F₁ hibrida i posijali recimo 50 istih sljedeće godine, nakon samooplodnje očekujete sve jednake biljke, ali to neće biti tako. Svih 50 biljaka F₂ generacije moglo bi imati različite plodove. To je znak da se pojavljuju recesivni geni koji se nisu vidjeli u  F₁ generaciji. Kako bi smanjili različitost u sljedećim generacijama prvo odaberite plod s karakteristikama koje vam najviše odgovaraju i samo te birajte za ostavljanje sjemena i sljedeću sjetvu. Radite tako iz godine u godinu i tek kada stignete do F8 generacije vjerojatno ćete imati ujednačenu (stabilnu) sortu.

Istina vs. mit

Ako ste početnici u uzgoju chili papričica, vrlo vjerojatno ste naišli na svakakve ”mudre” savjete, pa tako i na onaj da nikad ne sadite ljutu u blizini slatke, ”obične” paprike jer će i ona postati ljuta! Da, istina, plodovi slatke će se zaljutiti, ali samo ako dođe do slučajnog križanja (oprašivanjem npr. većim naletima vjetra ili kukcima), a takve plodove ćete dobiti samo ako si sačuvate sjeme slučajno križane paprike i posijete ga iduće godine. Dakle, sve promjene na plodu nakon slučajnog ili namjernog križanja dvije paprike (ljuta + ljuta, slatka + slatka ili ljuta + slatka), nisu vidljive iste sezone već samo ako sljedeće godine posijete to sjeme.

Kako spriječiti oprašivanje između sorti?

Ako svoje papričice držite na balkonu jednu pored druge ili u malom vrtu gdje prostorno ne možete lako izolirati jednu sortu od druge, možete primjeniti sljedeće mjere:

SORTA I VRSTA NIJE ISTA STVAR. Sve paprike spadaju u rod Capsicum. Postoji 5 dominantih vrsti paprika (capsicuma): C. anuum, C. baccatum, C. chinense, C. frutescens i C. pubscens. Sorti ima beskonačno mnogo i to su imena papričica koja mi koristimo npr. Jalapeno, Habanero, Trinidad Scorpion Moruga… Budite pametni pred prijateljima i ispravite ih kad kažu VRSTA umjesto SORTA 🙂

• Izolacija vrećicama:

  Cvjetove koje želite zaštiti od posjeta kukaca oprašivača, potrebno je prije otvaranja staviti u prozirnu vrećicu, propusnu za svjetlost i zrak. Možete se poslužiti i mrežom za komarce. Odabrani materijal zavežite za stabljiku. Ako niste sigurni da se biljka sama oprašila, slobodno ju malo prodrmajte za svaki slučaj 🙂

• Izolacija kavezima:

  Ovaj način izolacije je malo teži, morate nabaviti kaveze koji su prekriveni materijalom kao što je mreža za komarce, također propusan za zrak i svjetlost. Kavez mora biti veličine cijele biljke, što je kod chili papričica malo ograničavajuće iz razloga što određene sorte dosežu i preko 1 m visine. Također prije otvaranja cvjetova biljku staviti u kavez, a izvaditi je na kraju kada vidite već formirane plodove.

SAZNAJTE VIŠE O UZGOJU CHILI PAPRIČICA: