Fermentirani ljuti umaci
Kuhani ljuti umaci
Special edition ljuti umaci
Vrećice ljutih umaka 5ml
Big One ljuti umaci 500ml
Sušene / mljevene chili papričice
Sjemenke chili papričica
BBQ umaci
BBQ začini
Umijeće ljutine
Poklon paketi začina
Hot Crate
Paket Klub Ljubitelja ljutine
Još poklon paketa
Ukiseljene chili papričice
Ajvari
Ljuti dipovi
Još ljute zimnice
Ljuti kikiriki
Još ljutih grickalica
Party edition ljute grickalice
Slatko i ljuto
Još ljutih delicija
Majice / šalice / ljuti suveniri
Velika pakiranja
Volim Ljuto NFTPolako nam se bliži kraj listopada, a s njim ove godine ubiremo zadnje plodove na našim papričicama. Kako smo dobili puno upita veznih za prezimljavanje chili papričica, sada kad je došlo pravo vrijeme za to, opisat ćemo kako to možete napraviti na jednostavan način.
Chili papričice su višegodišnje biljke?
U Hrvatskoj i ostalim klimatski sličnim ili još hladnijim zemljama, chili papričice najčešće se uzgajaju kao jednogodišnje biljke, koje se nakon berbe zadnjih plodova ili nakon prvog mraza vade iz zemlje i bacaju. Zapravo su višegodišnje biljke koje, uz adekvatno prezimljavanje i njegu, mogu doživjeti i do 8 godina. Naravno, papričice su najproduktivnije u ranijim godinama. Biljke koje su prezimile, vrlo brzo se regeneriraju i brže ulaze u fazu cvatnje i formiranja plodova nego one koje su te godine rasle iz sjemena.
Prezimljavanje chili papričica – isplati li se?
Ako ste početnici u uzgoju chili papričica, vrlo vjerojatno ste svaki novi cvijet i plod promatrali s osmjehom na licu. Na kraju sezone svježih papričica bit će vam žao baciti ju u smeće ili na kompost. Ovako ju spremite i hvalite se prijateljima kako vi i preko zime uzgajate papričice koje su inače polu-tropske biljke i zapravo ne podnose niske temperature. Također, čuvanje ovih biljaka se isplati jer iz godine u godinu one rastu sve više u visinu (naravno ako ih presadite u veću teglu). Osim što će vaša biljka, koja je preživjela više od jedne sezone, biti veća i bujnija od onih koje su izrasle direktno iz sjemena, puno ranije možete uživati u jednako dobrim plodovima svoje omiljene papričice.
Kako možete znati da je vrijeme da svoje papričice spremate za prezimljavanje?
U principu papričice i same ”osjete” kada je vrijeme za zimski san. 😊 Kada se noćne temperature zraka spuste ispod 10 °C, zaustavljaju svoj rast i formiranje plodova te im se drastično smanjuju potrebe za svjetlosti i vodom.
Koje biljke odabrati za prezimljavanje?
Uvijek birajte biljke koje su tijekom vegetacije bile bujne, zdrave, bez znakova bolesti ili štetnika. Kako se bliži zima, tako i kukci odlaze na prezimljavanje. Neki od njih svoju zimu vole provoditi upravo na biljkama kako bi u proljeće bili što bliže izvoru hrane. Zbog toga je vrlo važno pregledati stabljiku i sve grane kako biste bili sigurni da se ništa štetno na njima ne skriva.
Ako ste papričice uzgajali u teglama na balkonu i u vrtu, uvijek je bolje sačuvati one koje su već u teglama nego one iz zemlje. Prilikom vađenja biljaka iz zemlje lako se može oštetiti korijen, pa takve biljke nemaju veliku šansu za preživljavanje. Ako ipak odlučite vaditi biljke iz vrta, presadite ih u tegle kako biste ih mogli skladištiti u kući.
Priprema za prezimljavanje chili papričica – odabir biljaka za prezimljavanje:
- Nakon što ste odabrali najbolje i najzdravije biljke, presadili iz vrta u tegle ili maknuli s balkona, uklonite zadnje plodove s grančica. Biljka je do sada vrlo vjerojatno odbacila većinu listova što je također znak da je spremna za mirovanje. Ako je još koji ostao, slobodno i njega uklonite.
- Obrezivanje. Da, ovo zvuči okrutno. Pogotovo jer ste zadnjih 5 mjeseci njegovali svoje papričice, a sada ih morate ”ozlijediti”. Obrezivanjem povećavate mogućnost prezimljenja jer biljka ne troši puno energije koju bi sigurno trošila na rast i listanje tijekom zime. Odrežite sve grane tako da ostavite samo 10-15 cm visine cijele biljke, odnosno stabljiku i glavno račvanje dvaju rodnih grana. Biljka će nakon obrezivanja podsjećati na slovo Y (fotografija desno).
- Kako bi se biljka zadržala u fazi mirovanja, bitna je i temperatura koja ne bi trebala biti niti previsoka. U ovoj fazi ona samo održava biljku na životu, a ne forsira ju na napredak već mirovanje. Kako papričicama u fazi mirovanja odgovara sobna temperatura, najbolje ih je smjestiti u kuću, blizu izvora sunčeve svjetlosti, na primjer na polici uz prozor.
- Tijekom zime dovoljno je biljku zalijevati jednom u dva tjedna. Supstrat u kojem se biljka nalazi ne treba biti prevlažan jer postoji mogućnost od stvaranja plijesni.
Biljke u ovakvom stanju ostavite sve do početka proljeća dok ne poraste temperatura zraka i razina svjetlosti izvan kuće. Nakon prezimljavanja, biljke će trebati intenziviju gnojidbu, veće posude i učestalije zalijevanje kako bi što prije razvile nove rodne grane i lisnu masu. Ali o tome ćemo pisati kada za to dođe vrijeme. 🙂
Želiš znati više u uzgoju chili papričica?
SAZNAJTE VIŠE O UZGOJU CHILI PAPRIČICA:
Baš zanimljiv članak ! Ja već 4-5 godina “reinkarniram” jednu te istu biljku papričicu iz sjemenki jer mi svake zime krepa (stoji u pitaru na balkonu). Ne znam koja je vrsta ali daje lijepe male žute plodove u obliku mini-babura (isprva su zelene a kad dozru isključivo žute) i prelijepa je kad rodi. Zimi otpadne lišće (obično malo prije ili nakon Nove godine kad bude bura i temp. padne oko nule) pa ih svako proljeće posadim iznova iz sjemenki prošle generacije, u desetak plastičnih čaša pa biram najbolje kandidate. Ovu zadnju zimu je bilo toliko toplo (uvijek iznad nule a uglavnom iznad 10) da su prvi put preživile na balkonu, u ofucanom stanju sa vrlo malo lišća ali ipak žive, i na ljeto opet počele listati i davati plodove. Do tada nisam bio siguran je li to jednogodišnja biljka ili može živiti duže. Nisam nikad probao prezimiti ih unutra jer nemam baš zgodnih lokacija (sa svjetlom) ali možda probam nakon ovog članka. Inače stan je u Splitu i orijentiran istok-zapad tako da ni na balkonu biljke nemaju baš obilje svjetla osim ljeti (kad je jako vruće i gutaju vodu kao deve), tako da mi biljke (sve a ne samo papričice) najviše rastu od negdje prvi maja do kraja ljeta (tada vrlo naglo a ostatak godine uglavnom vegetiraju). Da je balkon na jug imale bi više svjetla, u Splitu ne fali sunca… 🙂