Uživaš u ovogodišnjim plodovima svojih chili papričica i takve želiš i ubuduće? Možda si pokušala/pokušao stvoriti novu sortu? U ovom članku objasnit ćemo ti kako je najbolje sačuvati sjeme chili papričica za sljedeću sezonu.

Tehnološka i fiziološka zrelost

Za početak, vrlo je važno razlikovati tehnološku i fiziološku zrelost plodova chili papričica. Tehnološki zreli plodovi dosegli su svoju veličinu i najčešće su zelene boje i spremni su za konzumaciju u svježem stanju. Pravi primjer tehnološke zriobe je zelena Jalapeño papričica. Fiziološki zreli plodovi dolaze kasnije, a predstavljaju fazu plodova u kojima je sjeme potpuno zrelo za daljnje razmnožavanje. Boja im zavisi o sortnoj karakteristici, a mogu biti crveni, narančasti, ljubičasti, žuti, smeđi ili bijeli. Prema tome, fiziološki zrela Jalapeño papričica mijenja boju iz zelene u crvenu sa smeđim crticama. Upravo vam fiziološki zreli plodovi trebaju ako mislite sačuvati svoje sjeme.

Koraci za čuvanje vlastitog sjemena (za primjer ćemo uzeti Jalapeño sortu):

• Izbor najboljih plodova: nakon što vam papričice poprime crvenu boju, ostavite ih na biljci još minimalno tjedan dana kako bi bili sigurni da je biljka postigla fiziološku zrelost. Nakon toga, odaberite zdrave plodove koji na sebi nemaju simptoma od štetnika ili bolesti. Ako biljka pokazuje simptome oboljenja na listovima ili stabljici, najvjerojatnije je da su zaraženi i plodovi. Ako takvo oboljelo sjeme posijete iduće godine, možemo reći da odmah s njom posijete i uzročnika biljne bolesti (bilo da je riječ o virusu, gljivi ili bakteriji), koja će vam kad tad napasti biljku i napraviti štetu.
• Vađenje sjemenki: kada ste ubrali potpuno zrele plodove, nožem razrežite plod i odvojite sjemenke iz njega. Odmah provjerite ima li sumnjivih sjemenki drugačije (tamnije) boje ili oblika i njih bacite u smeće.

• Sušenje: Izvađene sjemenke stavite na papirnati ručnik i pustite da se suše otprilike 2 tjedna. Svakih nekoliko dana okrenite svoje sjemenke kako biste osigurali jednoliko sušenje. U ovoj fazi bitno ih je držati u dobro prozračenoj prostoriji, što dalje od direktnog sunčevog svjetla.
• Testiranje: Nakon tjedan, dva testirajte jesu li sjemenke dovoljno suhe tako da ih nekoliko probate presavinuti. Generalno govoreći, ako se savijaju – nisu dovoljno suhe. Ili, ako ste dovoljno hrabri, zagrizite. Ako zubi lagano probiju sjemenku, ona nije suha, a nećete biti ni vi jer ćete tražiti mlijeka ili vode za zaliti 🙂
• Skladištenje: Kada ste sigurni da su sjemenke dovoljno suhe, vrijeme je da ih dobro uskladištite. Najbolje ih je staviti u male plastične ili papirnate vrećice i na svaku napisati naziv sorte i godinu spremanja. Sve sjemenke izgledaju poprilično slično, pa je ovakvo obilježavanje bitno da ne morate čekati plod kako biste saznali što ste posijali. U ovoj fazi, sjemenkama osigurajte suho, tamno i hladno mjesto kako bi im sačuvali sposobnost klijanja. Najbolje ih je čuvati u hladnjaku na temperaturi 5 – 10 °C u dobro zatvorenim već spomenutim, plastičnim zip vrećicama. Osim u hladnjaku, možete ih čuvati i u podrumu, na mračnom i hladnom mjestu što dalje od topline i vlage. Na ovaj način sjemenkama usporavate metabolizam i ne dajete im mogućnost klijanja sve dok za to nije vrijeme (sljedeće godine).