U krivu ste ako ste mislili da samo kapsaicin daje ljutinu chili papričicama? Kapsaicin – opasno ljuta tvar nije jedina koja daje ljutinu chili papričicama! Hmm, nemam ideje, a cijeli tjedan razmišljam kako bih započela ovaj blog post. U jednom trenutku sam došla do zaključka da je to jedini post koji sam do sada pisala, a da sam stvarno nešto i naučila. Ako mislite da u ovom nećete ništa pročitati vezano uz malo morfologije i biljne genetike, varate se. Ovaj post bez toga jednostavno ne može! 😊
 

Što je kapsaicin, a što dihidrokapsaicin? Hoćemo li uskoro jesti ljutu rajčicu? Postoje li kapsinoidi ili je to još jedna navlakuša? Pročitajte u nastavku! 

 
Tko je sve kriv za ljutinu paprika? 1Kapsaicinoidi su grupa alkaloida koja se nalazi u plodovima ljutih papričica iz roda Capsicum, a nisu pronađeni u takozvanim ”slatkim” sortama. Opisano ih je preko 20 različitih u ljutim papričicama, a kapsaicin i dihidrokapsaicin su dva najzastupljenija s udjelom od 90%. 
 
Kako su alkaloidi produkti sekundarnog metabolizma kod biljaka i pretpostavlja se da im između ostalog služe za obranu od biljojeda, vjerujemo da ljute papričice stvaraju kapsaicinoide kako bi odbila nas – sisavce u njihovoj konzumaciji. Pošto smo mi ljudi čudna bića i volimo isprobavati nove stvari, tako naše pretke ljutina papričica nije odbijala već privlačila. Europljani su u Novom Svijetu u potrazi za paprom ”prevukli” ljute papričice iz Amerike u Europu i time postali najvažnije stvorenje za širenje te kulture. Zašto osjećamo ljutinu? Ljutinu osjećamo jer se kapsaicinoidi vežu na termoreceptore koji na kraju izazivaju osjećaje topline i boli kod sisavaca. 
 
Jeste znali da u chili papričicama postoje i kapsinoidi? Zapravo su strukturno slični kapsaicinoidima i također se nalaze u vrstama iz roda Capsicum (paprikama), ali im ne daju ljutinu. Najzastupljeniji kapsinoidi su (pogađajte 😊): kapsiat te dihidrokapsiat. Postoje trenutna istraživanja njihovog učinka na ljudski metabolizam i mršavljenje.

 

Kada se kapsaicinoidi počinju stvarati u plodovima ljutih papričica?

Kapsaicinoidi u plodovima ljutih papričica počinju se stvarati 10 dana nakon oprašivanja cvjetova.Sjemenke chili papričica - VolimLjuto.com Vrhunac sinteze ovih alkaloida je 40 dana, a opadati počinju 55-58 dana nakon oprašivanja. Razina kapsaicinoida različita je od sorte do sorte, a njihovo stvaranje ovisi o dosta čimbenika, npr. o temperaturi i vodi. Dokazano je da viša noćna temperatura ima veći utjecaj na sintezu kapsaicina nego ona po danu. Nedostatak vode prilikom formiranja plodova dokazano smanjuje ukupan prinos plodova po biljci (plod gubi na težini, a proizvođač gubi na prihodu po kg), ali pozitivno utječe na sintezu kapsaicinoida tako da usporava rad enzima koji utječu na njihovu razgradnju. Kapsaicinoidi se nalaze u placenti plodova ljutih papričica, odnosno u bijeloj opni koja drži sjemenke. Sada ste još nešto novo naučili – sjemenke ljutih papričica nisu najljuće.😊 
 
 

Što biljna genetika ima s kapsaicinoidima i zašto ljuta rajčica? 

Prije nekoliko mjeseci objavljen je članak iz biljne genetike u kojem se, između ostalog pisalo i o trenutnom trendu u toj grani znanosti – stvaranju ljute rajčice. Kako paprika i rajčica pripadaju istoj botaničkoj porodici – Solanaceae (hrv. pomoćnice), znanstvenici su potvrdili da u rajčici postoje svi nužno potrebni geni za stvaranje kapsaicinoida u njima. Jedini ”mali” problem je što neki geni kod rajčice nemaju istu ekspresiju, odnosno neki su ograničeni vremenom ili do ekspresije niti ne dođe zbog čega izostaje sinteza kapsaicinoida.
 
Ekspresija gena doslovno znači prenošenje informacija genetskog koda kako bi se proizveo neki genski proizvod – što su u ovom slučaju kapsaicionidi. 
Sve se više otkrivaju benefiti kapsaicinoida u ljudskoj medicini pogotovo u liječenju malignih stanja, odnosno u zaustavljaju stvaranja i/ili širenja metastaza, a već su odavno dokazani kao analgetici. Također, sve je više istraživanja o korisnosti kapsaicinoida u biljnoj medicini (fitomedicini), pogotovo u fitopatologiji (grana znanosti koja se bavi uzročnicima biljnih bolesti). Prema nekim izvorima, prinos rajčice po hektaru iznosi 110 tona, a ljutih papričica 3 tone uz dužu ukupnu vegetaciju. Svaka bistra osoba nakon što ovo pročita može spojiti 2 i 2. Vrlo vjerojatno zbog ovih dokazanih činjenica biljni genetičari žele stvoriti ljutu rajčicu. Tko zna, možda vrijedni genetičari već sad oprezno grickaju komadiće ljutih rajčica u nekom laboratoriju dok ćemo mi o tome još dugo sanjati 😊. 
 

2 thoughts on “Tko je sve kriv za ljutinu paprika?

  1. Aleksandar Stefanović says:

    Fora mi bil jedan dokumentarac o “Hansaplastu”, gdje dodirnu površinu njega špricaju preparatom dobivenim od čili papričica, jer djeluje kao antiseptik i anestetik. Smolasta masa, kao ekstrakt, koja se razrjeđuje i šprica.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *